Naša istraživanja u proteklih nekoliko godina pokazuju da su učitelji i metodički scenariji koji se mogu vidjeti u školskim zgradama daleko od očekivanja i potreba učenika net- ili z-generacije. Prednosti koje nude novi digitalni i komunikacijski mediji nedovoljno se koriste za obogaćivanje nastavne komunikacije, a udžbenici koje mogu koristiti učenici osnovnih i srednjih škola nisu primjereni očekivanjima i potrebama učenika.
Glavni cilj planiranih istraživanja je ispitati stavove i (samo)procjene učitelja, ravnatelja, roditelja i učenika o slabostima postojeće didaktičke paradigme (nastava usmjerena na nastavnika) koja dominira u hrvatskim školama te ispitati moguća didaktička rješenja za unutarnju reformu u smjeru nastave usmjerene na učenika oslanjanjem na suvremene teorije nastave i učenja te na mogućnosti obogaćivanja nastavnih situacija i komunikacije digitalnim medijima.
Nacrt istraživanja oslanja se na više empirijskih neeksperimentalnih i akcijskih istraživanja. Od metoda prikupljanja podataka planirano je anketiranje, intervjuiranje, sustavno opažanje, studije slučaja te analiza sadržaja. Istraživanja su planirana više različitih prigodnih i proporcionalno-stratificiranih uzoraka te uzoraka skupina učenika (N=3000), učitelja (N=600 i ravnatelja (N=300) osnovnih i srednjih škola iz svih regija RH.
Sukladno ciljevima istraživanja i istraživačkim problemima koristit će se različiti istraživački instrumenti (konstruirani ili provjerene valjanosti za potrebe istraživanja). Kako bi se osigurao holistički pristup istraživanju i kvalitetna analiza podataka, koristit će se kvalitativna i kvantitativna metodologija, kao i triangulacija dobivenih podataka.
