Početno » Članke objavio Tomislav Hrga (Stranica 2)

Autor arhive: Tomislav Hrga

Antonella Pin – Erasmus+ praksa – Leikskóli Jörfi (Reykjavik, Island)

Svoju Erasmus+ stručnu praksu odradila sam zajedno s kolegicom s godine u dječjem vrtiću Leikskóli Jörfi u Reykjaviku na Islandu, u trajanju od dva mjeseca. Ideja o Islandu pojavila se nakon što smo prvotno istraživale mogućnosti obavljanja prakse u skandinavskim zemljama poput Norveške, Švedske i Finske. Na prijedlog profesorice razmotrile smo i Island te se naposljetku odlučile upravo za tu opciju – odluku koju ni u jednom trenutku nismo požalile.

Nakon što smo sa Sveučilištem u Zagrebu riješile svu potrebnu dokumentaciju, s ravnateljicom vrtića unaprijed smo dogovorile detalje vezane uz naš rad, uključujući radno vrijeme i zaduženja tijekom boravka u ustanovi. Tijekom prakse ravnateljica nas je svakodnevno raspoređivala u različite odgojne skupine, što mi je omogućilo da iz prve ruke upoznam raznolike pristupe i metode rada pojedinih odgojiteljica.

Vrtić Leikskóli Jörfi u mnogočemu se razlikuje od predškolskih ustanova u Hrvatskoj, što mi je pružilo priliku za promatranje i usporedbu različitih odgojno-obrazovnih praksi. Primjerice, u radu s djecom u vrtiću naglasak je stavljen na izbjegavanje izravnog negiranja, odnosno govorenja „ne“ djetetu te se vođene aktivnosti od strane odgojiteljica rjeđe provode, pa se većina vremena svodi na slobodnu igru djece. Također, zamjetna je razlika u broju odgojitelja u skupini – u skupinama od 25 do 28 djece istovremeno borave dvije do tri odgojiteljice, što svakako omogućuje veću posvećenost svakom djetetu.

Poseban dojam na mene ostavio je mali likovni atelijer unutar vrtića, u kojem je jedna odgojiteljica bila zadužena za osmišljavanje i pripremu likovnih i istraživačkih aktivnosti. Taj je prostor djeci pružao dodatnu priliku za kreativno izražavanje i istraživanje van vrtićkih soba u kojima su boravili ostatak dana. Jednako koliko je mene oduševio ovaj atelijer, toliko su i djeca rado boravila u njemu.

Slobodno vrijeme koristile smo za istraživanje Reykjavika i upoznavanje prirodnih ljepota Islanda kroz izlete izvan grada. Boravak u toj zemlji bio je iznimno iskustvo ne samo u profesionalnom, već i u osobnom smislu.

Pronalaženje smještaja pokazalo se kao jedan od većih izazova, ponajprije zbog visokih cijena i ograničenih kapaciteta. Unatoč upitu, nismo uspjele dobiti mjesto u studentskom domu, koji je premalog kapaciteta i za domaće studente. Nakon dulje potrage pronašle smo manji apartman koji smo iznajmile. Općenito, troškovi života na Islandu prilično su visoki te je važno unaprijed računati na to da stipendija Sveučilišta pokriva tek manji dio ukupnih troškova.

S obzirom na to da tijekom boravka na Islandu nismo pohađale nastavu niti boravile na kampusu, nismo koristile studentsku menzu, već smo obroke pripremale same.

Za dolazak na posao koristile smo javni prijevoz te smo obje relativno zadovoljne prometnom povezanošću i dostupnim autobusnim linijama, a kupnja dvomjesečne autobusne karte odmah po dolasku pokazala se kao najpraktičnije i najisplativije rješenje.

Ova stručna praksa je obogatila moje studiranje te mi je pružila dragocjeno profesionalno i životno iskustvo. Boravak na Islandu ostat će mi u trajnom i iznimno lijepom sjećanju.

Lara Zgrablić – diplomski studiji – UNIC – Superdiversity in Education, Organisations and Society – Ruhr-Universität Bochum (Njemačka)

Na SEOS master program prijavila sam se jer sam željela nešto novo i drugačije – studij koji otvara prilike, širi poglede na svijet i stavlja naglasak na raznolikost i međukulturno razumijevanje. Ideja da nakon završenog preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nastavim obrazovanje u međunarodnom okruženju, zajedno sa studentima iz različitih zemalja, bila mi je posebno privlačna, a SEOS se činio kao savršena prilika za takvo iskustvo. Činjenica da je Sveučilište u Zagrebu nudilo stipendiju koja pokriva troškove studija dodatno je utjecala na moju odluku, pa nije bilo dvojbe da je program Superdiversity in Education, Organizations and Society pravi izbor za mene.

Program započinje na Ruhr-Universität Bochum u Njemačkoj, velikom i vrlo međunarodnom sveučilištu. Kroz nastavu i rad u grupama imala sam priliku upoznati kolege iz različitih kulturnih i obrazovnih konteksta, što svakodnevno obogaćuje rasprave i način na koji promišljamo teme raznolikosti, obrazovanja i društva. Nastava je organizirana na drugačiji način nego što sam bila naviknuta. Veliki naglasak stavlja se na diskusije, grupni rad i projekte, a profesori nas potiču da iznosimo vlastita mišljenja i iskustva. Posebno mi se sviđa što predavanja drže međunarodni profesori s različitih sveučilišta i akademskih tradicija. Predavanja nisu samo za slušanje, već zahtijevaju aktivno sudjelovanje, a dosta se vremena posvećuje samostalnom radu, pripremama i zadacima prije samih susreta.

Ovisno o smjeru koji se odabere u drugom semestru, otvaraju se i mogućnosti promjene sveučilišta. Moj smjer „Education“ nudio je mogućnost nastavka studija u Bochumu u Njemačkoj ili u Corku u Irskoj, a postoje i opcije hibridne ili potpuno online nastave.

Smještena sam u studentskom domu u blizini kampusa. Kampus se nalazi na rubu grada i cijeli je kvart prilagođen studentima. Vrlo je velik, a svi fakulteti, sveučilišna knjižnica i nekoliko menzi nalaze se na istom prostoru. Smještaj je izazovno pronaći, kao i u svakom novom gradu, no Bochum nudi mnogo opcija i velik broj studentskih domova. To su najčešće zgrade sa stanovima u kojima živi od dvoje do petero studenata, svaki sa svojom sobom, dok dijele kuhinju i kupaonicu, ovisno o domu i tipu stana. Cijene se kreću od oko 300 eura u AKAFÖ studentskim domovima, koje sufinancira sveučilište, do oko 500 eura u privatnim domovima. Smještaj je najbolje tražiti preko stranice WG-Gesucht, bez obzira traži li se privatni ili sveučilišni dom, jer studenti sami biraju nove cimere.

Društveni život u Bochumu vrlo je živ i raznolik. Grad ima oko 350 000 stanovnika, od čega je približno 55 000 studenata. Mnogi se događaji odvijaju na kampusu. Na samom ulazu nalazi se kafić koji se navečer pretvara u klub, što je možda neobično, ali stvara odličnu atmosferu. Jedan od studentskih domova ima i bar u prizemlju gdje se okupljaju studenti. Većina sadržaja nalazi se na kampusu ili u njegovoj blizini, pa je sve dostupno pješice. U centru grada nalazi se poznata ulica Bermuda3eck, prepuna pubova, klubova i kafića, do koje se podzemnom željeznicom stiže za desetak minuta. Ipak, studenti često biraju događanja na kampusu jer su cijene pristupačnije. Isto tako imamo organizaciju Hochschulesport, koja nudi upise na bilo koji sport, doslovno svaki sport koji možete zamisliti i još više, treninzi su i grupe za studente od početnika do profesionalnih razina, cijene su od 5e do 50e ovisno o sportu po semestru te zasita je divno iskustvo. Isto tako uz kampus imamo i UniCnetar u kojem su sve trgovine, doktor i bazen. Ponekad se desi da u centar grada nitko ne ode 10tak dana.

Troškovi života u Bochumu relativno su pristupačni u usporedbi s većim njemačkim gradovima. Studentska menza nudi tople i raznolike obroke po povoljnim cijenama, što je velika pomoć u svakodnevnom budžetu. Cijena obroka kreće se između 3 i 8 eura, ovisno o menzi i izboru jela, a kvaliteta hrane je vrlo dobra. Cijene u supermarketima su podjednake, a ponekad i niže nego u Hrvatskoj, pa je za hranu i menzu dovoljno izdvojiti oko 200 do 300 eura mjesečno, ovisno o životnom stilu.

Na Ruhr-Universität Bochum svi studenti moraju plaćati obaveznu semestralnu naknadu, koja iznosi otprilike između 325 i 360 eura po semestru. Ta naknada nije školarina, već služi za pokrivanje studentskih usluga i javnog prijevoza, a njezino plaćanje uvjet je za upis i ponovni upis u svaki semestar. U cijenu su uključene usluge studentskog servisa AKAFÖ (menza, studentski domovi i socijalne usluge), aktivnosti studentskog predstavništva AStA (studentske inicijative, najam bicikala i slično) te semestralna karta za javni prijevoz, koja omogućuje neograničeno korištenje prijevoza u cijeloj Njemačkoj. Javni prijevoz u gradu i okolici vrlo je dobro organiziran, a prometna povezanost zaista je izvrsna.

Boravak u Bochumu i studij na SEOS programu za mene su do sada bili iznimno vrijedno iskustvo, kako akademski tako i osobno. Život u međunarodnom okruženju, nova poznanstva i drugačiji pristup studiranju pomogli su mi da razvijem samostalnost, otvorenost i sigurnost u vlastite sposobnosti. Ovo iskustvo od srca bih preporučila svakome tko želi izaći iz svoje zone komfora, upoznati nove kulture i steći znanja koja nadilaze granice jedne države ili sustava.

GOOD školica: Nacionalno predstavljanje AECED pedagoškog okvira i pratećih priručnika za demokratsko učenje

Nastavljamo s ciklusom online edukacija za nastavnike/-ce i stručne suradnike/-ce o temama koje sami biraju kroz prijavnice za nove edukacije te kroz evaluacije već održanih aktivnosti.

U sklopu sljedeće edukacije održat će se nacionalno predstavljanje dokumenata razvijenih u okviru europskog projekta AECED – Transforming Education for Democracy through Aesthetic and Embodied Learning.

Tijekom događanja predstavit ćemo AECED Pedagoški okvir, smjernice za praksu i priručnike za različite obrazovne razine, koji nude konkretne pristupe za razvoj demokratskog učenja kroz estetske i utjelovljene metode rada u obrazovanju. Svi materijali razvijeni u projektu dostupni su besplatno online na hrvatskom jeziku i mogu se koristiti kao podrška nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim stručnjacima u razvoju demokratskih praksi u učenju i poučavanju.

Nakon edukacije sudionici i sudionice će:

  • biti upoznati s AECED pedagoškim okvirom za demokratsko učenje
  • dobiti uvid u estetske i utjelovljene pristupe učenju za demokraciju (AELD)
  • upoznati smjernice i priručnike za primjenu ovih pristupa u obrazovnoj praksi
  • dobiti ideje i primjere kako primijeniti ove pristupe u radu s učenicima_cama i studentima_cama

Edukacija će se održati u ponedjeljak, 30.03.2026. od 15.00 do 17.00 sati na ZOOM platformi. Namijenjena je svima koji sudjeluju i rade u području odgoja i obrazovanja te koji žele razvijati demokratske prakse u obrazovanju, posebno kroz pristupe koji integriraju iskustveno, kreativno i participativno učenje. Edukaciju će provesti Monika Pažur, docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta Zagreb.

Možete se prijaviti za sudjelovanje u radionici do 30.3.2026. (podne)  putem ove poveznice:  

https://us06web.zoom.us/meeting/register/2Plrl5rNRnS9lgONsKT2xQ

Svi koji se prijave sudjeluju u radionici i dobit će poveznicu na platformu ZOOM za pristup radionici. Za sudjelovanje na radionici izdaju se potvrde o sudjelovanju.

Estetske i utjelovljene metode važne su za obrazovanje za demokraciju jer omogućuju učenicima da demokratske vrijednosti ne samo razumiju na kognitivnoj razini, nego ih i iskuse kroz odnose, dijalog i zajedničko djelovanje. Kroz rad s tijelom, emocijama, imaginacijom i kreativnim izražavanjem razvija se sposobnost empatije, perspektivnog uzimanja i zajedničkog stvaranja značenja, što su ključne kompetencije za demokratski život.

Magdalena Kapitanić – Erasmus+ stručna praksa– Escola Lá Fora šumski vrtić (Lisabon, Portugal)

Tijekom traženja prakse za Erasmus+ došla sam do šumskog vrtića Escola Lá Fora u Lisabonu relativno slučajno, budući da sam kao recent graduate morala brzo pronaći mjesto do roka. Od svih opcija i intervjua, odlučila sam se za ovaj vrtić prvenstveno zbog mentorice koja mi je dodijeljena – njezina otvorenost, stručnost i spremnost da dijeli znanje činile su da vjerujem kako ću najviše naučiti upravo uz nju.

Vrtić je manji i smješten u javnom parku, što ponekad stvara izazove – stara stabla i jaki vjetrovi znače da djecu ponekad treba premjestiti unutra, u prostor koji nije u potpunosti prilagođen za vrtić, budući da se radi o šumskom vrtiću na otvorenom (pa smo veliki dio siječnja proveli unutra, što se meni osobno nikako nije svidjelo). Ipak, rad se vodi prema principima šumske pedagogije, a aktivnosti uključuju istraživanje prirode, igru na otvorenom i poticanje samostalnosti i radoznalosti kod djece.

Moja mentorica bila je izuzetno podržavajuća, uvijek spremna odgovoriti na pitanja, dati savjet i pomoći kako u profesionalnim, tako i u svakodnevnim situacijama. To je iskustvo činilo praksu mnogo kvalitetnijom i poučnijom nego što sam očekivala.

Smještaj je tražen privatno, bez pomoći prihvatne institucije. Lisabon je skup grad, iako dijeliš stan s više osoba – za sobu u zajedničkom stanu potrebno je izdvojiti značajan dio stipendije. Ipak, grad je živahan, turistički i Erasmus-friendly, s mnogo prilika za upoznavanje drugih studenata i sudjelovanje u različitim aktivnostima. Hrana nije uključena u vrtiću, iako je moguće plaćati obroke vrtiću, no najpraktičnija opcija bila je kupovati namirnice i pripremati ih samostalno. Lisabon je odlično povezan javnim prijevozom, što je važno jer se vrtić nalazi malo izvan centra grada,  mjesečna karta iznosi oko 30 eura i nije pokrivena od strane vrtića.

Iako su neki aspekti zahtjevni, poput lokacije vrtića i troškova smještaja, iskustvo u Escola Lá Fora bilo je vrlo vrijedno. Naučila sam puno o šumskoj pedagogiji, stekla praktične vještine, a rad s mentoricom i djecom te ljudi koje sam upoznala bili su najbolji dio iskustva.

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu predstavljen na sajmu obrazovanja BeSt³ u Beču

Sveučilište u Zagrebu, kao i prijašnjih godina, i ove se godine predstavilo na jednom od najvećih sajmova obrazovanja, obuke i poslova u Europi – BeSt³ u Beču. Sajam se održavao od 12. do 15. ožujka 2026. godine u prostoru Messe Wien, u organizaciji Austrijskog saveznog ministarstva obrazovanja, Ministarstva žena, znanosti i istraživanja te Austrijskog zavoda za zapošljavanje. Namijenjen je budućim i sadašnjim studentima, nastavnicima, roditeljima te svima zainteresiranima za cjeloživotno obrazovanje.

Na zajedničkom izložbenom prostoru Sveučilišta u Zagrebu posjetiteljima su predstavljeni studijski programi na svim razinama studija koji se izvode na engleskom jeziku, a namijenjeni su stranim studentima koji žele upisati studij u Zagrebu ili sudjelovati u programima mobilnosti putem različitih natječaja za razmjenu studenata na sastavnicama Sveučilišta.

U predstavljanju Sveučilišta sudjelovali su i predstavnici Učiteljskog fakulteta te Stomatološkog fakulteta. Učiteljski fakultet predstavljen je putem Ureda za znanost i međunarodnu suradnju, čiji su predstavnici posjetiteljima pružili informacije o studijskim programima, mogućnostima međunarodne mobilnosti te uvjetima studiranja na Fakultetu. Poseban interes posjetitelja bio je usmjeren na mogućnosti studiranja na engleskom jeziku, kao i na programe međunarodne razmjene, osobito u okviru programa Erasmus+.

BeSt³ je najveći sajam obrazovanja i karijera u Austriji te predstavlja jednu od najvažnijih platformi za informiranje mladih o mogućnostima studiranja, obrazovanja i razvoja karijere. Svake godine sajam posjeti oko 75 000 posjetitelja, a tijekom četiri dana predstavlja se više od 300 izlagača iz Austrije i inozemstva – sveučilišta, fakulteti, akademije, visoka učilišta i druge obrazovne institucije, kao i brojne tvrtke i organizacije.

Natječaj za akademsku mobilnost u 2026. godini (drugi krug)

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je Natječaj za akademsku mobilnost u 2026. godini (drugi krug) koji obuhvaća sljedeće mogućnosti mobilnosti (detalji su dostupni u samom natječaju):

  • b) prekogranična mobilnost prema visokoškolskim ili znanstvenim ustanovama diljem svijeta
  • c) mobilnost doktorskih studenata (kotizacije za aktivno sudjelovanje na znanstveno-stručnim skupovima)

Rokovi za prijavu

  • Za kandidate: prijava se podnosi putem online obrasca najkasnije do 9. travnja 2026. do 12:00 sati. Kandidati svoju online prijavu, zajedno s ostalom natječajnom dokumentacijom, dostavljaju i svojoj matičnoj sastavnici koja određuje interni rok za zaprimanje prijava.
  • Za dostavu dokumentacije fakultetu: online prijavu zajedno s pripadajućom natječajnom dokumentacijom u PDF formatu potrebno je poslati na adresu iro@ufzg.hr najkasnije do 10. travnja 2026. u 12:00 sati.

Dodatne informacije

Za sva dodatna pitanja možete se obratiti Uredu za znanost i međunarodnu suradnjuiro@ufzg.hr.

Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2025./2026.

Na temelju članka 16. Statuta i članka 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, rektor Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisuje Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2025./2026.

Rektorova nagrada dodjeljuje se studentima za iznimna znanstvena, umjetnička i stručna postignuća ostvarena tijekom studija.

Način prijave

Prijava radova obavlja se isključivo elektroničkim putem, popunjavanjem odgovarajućih obrazaca dostupnih na mrežnoj stranici Sveučilišta:

https://apps3.unizg.hr/rektorova-nagrada

Studenti aplikaciji pristupaju koristeći svoj AAI@EduHr elektronički identitet. U slučaju poteškoća s korisničkom oznakom ili zaporkom, potrebno je obratiti se administratoru matične ustanove.

Rok za prijavu

Rok za podnošenje prijava je petak, 28. kolovoza 2026. godine do 16:00 sati.

Dokumenti

U prilogu ove objave nalaze se:

Natječaj i Pravilnik također možete naći na web stranici Sveučilišta u Zagrebu:
http://www.unizg.hr/istrazivanje/istrazivanje-i-inovacije/nagrade-za-posebna-postignuca/rektorova-nagrada/

Održana svečana promocija odgojitelja u Zagrebu

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 27. veljače 2026. godine održana je svečana promocija u Auli fakulteta.

Promovirano je 43 sveučilišna prvostupnika i prvostupnice odgojitelja djece rane i predškolske dobi te 58 sveučilišnih magistara i magistri ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno ukupno 101 diplomant.

Dekanica, prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, u svom je obraćanju istaknula kako su učiteljstvo i odgojiteljstvo, osim profesije, ujedno i častan poziv koji mijenja svijet – polako, ali dalekosežno. Diplomanticama i diplomantima od srca je i s ponosom čestitala na njihovu iznimnom postignuću, a njima, njihovim roditeljima i obiteljima te svim profesorima i mentorima zahvalila na predanosti i ustrajnosti, istaknuvši kako su upravo oni stvaratelji i oblikovatelji bolje budućnosti.

Poziv na webinar – AECED projekt

EMBODYING DEMOCRACY: A Framework for Aesthetic and Embodied Learning for Democracy

S veseljem vas pozivamo na sudjelovanje u webinaru koji se održava u sklopu AECED projekta.

Otkrijte kako estetski i utjelovljeni pristupi učenju mogu doprinijeti dubljem razumijevanju te poučavanju demokracije na smislen, angažiran i participativan način.

📅 Datum: srijeda, 4. ožujka
🕥 Vrijeme: 10:30 – 12:30
💻 Način održavanja: online (MS Teams)
🌍 Jezik: engleski

Što možete očekivati?

• Predstavljanje AECED pedagoškog okvira
• Praktične smjernice, predloške i mrežne resurse
• Uvide iz istraživanja i primjene u praksi
• Kratku iskustvenu aktivnost
• Panel-raspravu sa suradnicima i korisnicima projekta
• Otvorena pitanja i dijalog

Sudjelovanje ne zahtijeva uključivanje kamere ni mikrofona — moguće je aktivno sudjelovati putem chata.
Snimka webinara bit će dostupna nakon održavanja.

Prijava:
https://app.geckoform.com/public/#/modern/21FO00tkt8wixh008ovz4o5rvu

Pozivamo vas da nam se pridružite.

Srdačno,
AECED projektni tim

Održani Dani doktoranada i znanstveno-stručni skup o kulturnoj baštini

U četvrtak, 19. veljače, na Učiteljskom je fakultetu započeo program Dana doktoranada, događanje posvećeno predstavljanju doktorskih istraživanja, razmjeni znanja i jačanju znanstvene suradnje među doktorandima i mentorima.

Dane doktoranada otvorila je prodekanica za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju, izv. prof. dr. sc. Tamara Jurkić Sviben, naglasivši važnost doktorskih istraživanja te vrijednost interdisciplinarnoga pristupa u oblikovanju doktorskih tema koje razvijaju naši doktorandi.

Prvoga dana održana su plenarna predavanja uglednih gostiju. Akademik Miro Gavran govorio je o čitateljskim navikama mladih i načinima poticanja interesa za knjigu, prof. dr. sc. Goran Milas s Instituta Ivo Pilar predstavio je mogućnosti kvantitativnih istraživanja, dok je izv. prof. dr. sc. Petra Kelemen s Filozofskog fakulteta održala predavanje o značaju i potencijalima kvalitativnih istraživačkih pristupa.

Drugoga dana, u petak, 20. veljače, organizirano je studijsko putovanje u Požešku kotlinu. Dvadesetak doktoranada u pratnji profesora posjetilo je Gradski muzej u Požegi, gdje je održana radionica o frazemima u kojima su nositelji značenja riječi turskoga podrijetla, a koje su i danas prisutne u aktivnom leksiku stanovnika požeškoga kraja. Sudionici su potom razgledali crkvu sv. Lovre, katedralu sv. Terezije te Dijecezanski muzej Požeške biskupije.

Program je nastavljen posjetom Gradskoj knjižnici Požega, gdje su sudionici obišli Trg svjetla, Dvoranu mudrosti i Dvoranu znanja – inspirativne prostore koji su potaknuli razgovore o znanstvenom radu i pisanju doktorskih disertacija. Nakon kraćeg odmora uslijedio je odlazak u Pleternicu, obilazak grada, Svetišta Gospe od Suza te posjet Muzeju bećarca.

U dvorani Terra Panonica u Pleternici u 18 sati započeo je znanstveno-stručni skup „Kulturna baština kao prilika za odgoj i obrazovanje“. Uvodno predavanje o zaštićenim slavonskim govorima održala je prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgoj i obrazovanje Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Nakon predavanja održana je panel-rasprava u kojoj su sudjelovali doktorandi Marijana Barišić, Stela Beljak i Tomislav Galić, prodekanica Tamara Jurkić Sviben, prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, gradonačelnica Pleternice Marija Šarić, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić te ravnateljica Muzeja bećarca Jasna Hoffman. Program je zaključen svečanom večerom i pripremom za drugi konferencijski dan.

U subotu je održano pozvano predavanje doc. dr. sc. Ranka Rajovića s Pedagoškoga fakulteta u Kopru, nakon čega je uslijedio okrugli stol doktoranada i profesora posvećen razvoju istraživačkih ideja i doktorskih tema. Program se nastavio radom u dvjema sekcijama u kojima je svoje teme predstavio 21 doktorand. Sve prijavljene sažetke procijenila su tri neovisna recenzenta, a Fakultet je nagradio tri najbolje ocijenjena rada plaćanjem kotizacije u iznosu od 135 eura. Nagrađene su doktorandice Lana Kologranić Belić, Jasminka Čavužić Čajko i Gordana Čosić.

Dan doktoranada 2026.

Znanstveno stručni skup 2026.

A k t u a l n i
P r o j e k t i

  • DEMOhub

  • FORMALS-2

  • RAPID

  • RjeŠko

  • AECED

A k t u a l n e
K o n f e r e n c i j e