Nastava Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi – Mišljenje učiteljskih fakulteta Republike Hrvatske na tekstove objavljene u dnevnom tisku – dodatak još jednog potpisnika
Poštovani gosp. ministre Fuchs,
kao fakulteti koji obrazuju učitelje primarnog obrazovanja, odnosno stručnjake koji organiziraju i provode nastavni proces u razrednoj nastavi, što uključuje tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje, izražavamo svoje iznenađenje tekstom koji je objavljen u Jutarnjem listu 12. 02. 2023. o planiranim izmjenama u realizaciji nastave Tjelesne i zdravstvene kulture.
Budući učitelji primarnog obrazovanja koji se obrazuju na učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj na sveučilišnoj razini, osposobljeni su za realizaciju nastave iz šest nastavnih predmeta. Sadržaj metodika svakog od tih predmeta realizira se predavanjima, seminarima i metodičkim vježbama u vježbaonicama u osnovnim školama. Magistri primarnog obrazovanja osposobljeni su za rad u razrednoj nastavi, odnosno planiranje, organizaciju, provedbu i vrednovanje nastavnog procesa primjerenog dobi i sposobnostima učenika srednjeg djetinjstva.
Magistri primarnog obrazovanja, odnosno učitelji razredne nastave, prilikom provedbe nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, holistički pristupaju djetetu, uvažavajući njegove razvojne karakteristike i potrebe, za što imaju odgovarajuće pedagoške, psihološke, didaktičke i metodičke kompetencije.
Tijekom studija pohađali su nastavu i položili ispite iz kinezioloških kolegija poput: Kineziološka kultura 1, Kineziološka kultura 2, Kineziološka kultura 3, Kineziološka kultura 4, Kineziologija, Kineziološka metodika 1, Kineziološka metodika 2 i Kineziološka metodika 3. Nastava na tim kolegijima omogućila im je stjecanje cjelovitoga znanja potrebnoga za planiranje i provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju.
Specifična obilježja razredne nastave jesu integracija i korelacija nastavnih sadržaja u svrhu ostvarivanja ishoda učenja, a najkvalitetnije ih može ostvariti upravo učitelj primarnog obrazovanja. U razrednoj nastavi ostvaruje se personalna koncentracija u organizaciji nastavnog procesa. Na toj obrazovnoj razini jedan učitelj ostvaruje osnovne obrazovne i odgojne ciljeve iz šest nastavnih predmeta za što mu nije dovoljno samo poznavanje sadržaja svakog predmeta, već cjelovito pedagoško-psihološko obrazovanje.
Ne dovodimo u pitanje potrebu za većom tjelesnom aktivnošću učenika u primarnom obrazovanju. Međutim, otvoreno osporavamo mogućnost disolucije nastave i uvođenje još jednog predmetnog nastavnika u nastavni proces. Ne postoji niti jedan pokazatelj da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole. Čak štoviše, rezultati istraživanja učinkovitih sustava navode dugotrajnije sveobuhvatno obvezno i primarno obrazovanje kao strukturni preduvjet za uspješne obrazovne sustave. Odluka da se nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi provodi u obliku predmetne nastave nije utemeljena na rezultatima znanstvenih istraživanja niti doprinosi dobrobiti djeteta te narušava koncept cjelovite nastave.
Ukoliko je prijedlog da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi izvodi magistar kineziologije proizašao iz pretpostavke da će se time riješiti problem dječje pretilosti, smatramo da je njegovom rješavanju potrebno pristupiti interdisciplinarno, odnosno uključivanjem stručnjaka različitih profila.
Upozoravamo da opetovano omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja, njihove kompetentnosti i kvalitete nastavnog procesa koji provode u razrednoj nastavi izazvano polovičnim reformskim rješenjima čini veliku štetu obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.
Stoga, očekujemo da u okviru planiranog projekta cjelodnevne nastave učitelji primarnog obrazovanja i dalje obrazuju djecu u svih šest predmeta, kao i do sada.
Mogućnost za angažman magistara kineziologije ostvaruje se u sportskim aktivnostima i ostalim organiziranim oblicima tjelesnog vježbanja koja se učenicima mogu ponuditi tijekom cjelodnevnog boravka u školi.
Učiteljski fakulteti Republike Hrvatske jedinstveni su u mišljenju da je reforma obrazovanja nužna. Istinski podržavamo ideju i napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekt organiziranja cjelodnevne nastave. Međutim, često smo suočeni s nekritičkim i znanstveno i stručno neutemeljenim inicijativama za promjenama u sustavu primarnog obrazovanja i izražavamo svoju želju da nas se pri donošenju takvih odluka konzultira kao ravnopravnog partnera i nositelja promjene.
Budući da obrazujemo učitelje primarnog obrazovanja koji će, u konačnici, realizirati projekte i planove Ministarstva, dužni smo iznijeti svoj stav i stručno mišljenje.
S poštovanjem,
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru
Odsjek za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Odjel društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Slavonskom Brodu
Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru