10. Međunarodna znanstvena konferencija o obrazovanju odraslih PERSPEKTIVE RAZVOJA OBRAZOVANJA ODRASLIH U SLJEDEĆEM DESETLJEĆU
Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je 10. Međunarodna znanstvena konferencija o obrazovanju odraslih PERSPEKTIVE RAZVOJA OBRAZOVANJA ODRASLIH U SLJEDEĆEM DESETLJEĆU koju su organizirali Hrvatsko andragoško društvo, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Učiteljski fakultet u Zagrebu, Filozofski fakultet u Rijeci i Filozofski fakultet u Splitu.
Uz brojne predstavnike ustanova za obrazovanje odraslih i visokih učilišta skupu su nazočili i predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Skupu su se obratili ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić i predsjednik Hrvatskog andragoškog društva Dražen Maksimović, te prodekanica za znanost umjetnost i međunarodnu suradnju Učiteljskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Tamara Jurkić Sviben.
Uz plenarna izlaganja koja su se bavila tematikom globalnih trendova u obrazovanju odraslih, te međugeneracijskim učenjem prvi dan konferencije obilježila su izlaganja kolega iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske.
Izlaganja i diskusije nakon njih odnosile su se na prikazane rezultate istraživanja andragoške prakse i razvoj andragoških ideja u navedenim zemljama. Uz razmatranje primjera razvoja međugeneracijskog učenja na sveučilištima, nastavničkih kompetencija i motivacije za rad u obrazovanju odraslih, na skupu se razmatrala kvaliteta u obrazovanju odraslih, samovrednovanje ustanova za obrazovanje odraslih, kao i učenje na radnom mjestu te utjecaju neformalnih programa na unaprjeđivanje životnih vještina, te potrebe za savjetovanjem odraslih u procesu cjeloživotnog učenja. Prikazani su i rezultati istraživanja digitalnih kompetencija odraslih polaznika u sustavu obrazovanja odraslih i profesionalni razvoj polaznika tijekom vojne obuke.
Tijekom radioničkog dijela konferencije predstavnici ustanova za obrazovanje odraslih sudjelovali su u tematskim radionicama o utjecaju osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih na planiranje i održivost razvoja u sljedećem period, izazovima financiranja obrazovanja odraslih i pismenosti kao ključnoj kompetenciji u obrazovanju odraslih.
Tijekom drugog dana konferencije, 6. prosinca 2024. održano je nekoliko je panel-rasprava kojima su moderirale izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splietu) i izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te doc. dr. sc. Tihomir Žiljak. Tijekom panel-rasprave na temu vrednovanja prethodnog učenja gđa. Ivana Pilko iz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavila model vrednovanja prethodnog učenja. Zamjenik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih g. Mario Vučić predstavio je i pojasnio metodologiju i smjernice za vrednovanje prethodnog učenja u obrazovanju odraslih. Na panelu o mikrokvalifikacija u visokom obrazovanju sudjelovao je g. Matej Petranović, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, gđa. Emita Blagdan (Agencija za znanost i visoko obrazovanje), izv. prof. dr. sc. Siniša Kušić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci) te dr. sc. Ana Tecilazić (sveučilište Algebra). Raspravljalo se o shvaćanju pojma mikrokvalifikacija u širem, ali i nacionalnom kontekstu, te prilikama za razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja u obliku mikrokvalifikacija. G. Petranović objasnio je mogućnost financiranja mikrokvalifikacija putem vaučera i pozvao visoka učilišta da se intenzivnije priključe izradi navedenih programa. Gđa. Blagdan objasnila je ulogu Agencije za znanost i visoko obrazovanje u procesu izrade i odobravanja programa mikrokvalifikacija. Na panelu nazvanom O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju odraslih dr. sc. Tihomir Žiljak potaknuo je raspravu o jasnoći andragoških pojmova u kontekstu obrazovanja odraslih. Raspravljalo se kako o tome kako upotreba pojedinih pojmova i njihove odrednice utječu na mogućnosti ostvarivanja prava na financiranje obrazovnih aktivnosti putem ERASMUS + projekata, kako se definiraju programi koji se nude odraslim polaznicima i što se krije iza naziva formalnih i neformalnih programa.