Podaci o voditelju
Izv. prof. dr. sc. Ivana Nikolić, Katedra za kineziološku edukaciju
Suradnici na Učiteljskom fakultetu
- Prof. dr. sc. Marko Badrić – Katedra za kineziološku edukaciju, (Google Scholar)
- Izv. prof. dr. sc. Marijana Hraski – Katedra za kineziološku edukaciju, (Google Scholar)
- Izv. prof. dr. sc. Snježana Mraković – Katedra za kineziološku edukaciju, (Google Scholar)
Razlozi za osnivanje laboratorijskog projekta
Tjelesna aktivnost u predškolskoj dobi ima presudnu ulogu u zdravom rastu i razvoju djece te u usvajanju trajnih životnih navika. Posebno se naglašava ostvarivanje umjerene do visoke tjelesne aktivnosti (engl. moderate-to-vigorous physical activity, MVPA), koja prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2019) i drugih relevantnih međunarodnih tijela (Tremblay i sur., 2017; Australian Government Department of Health, 2018; CDC, 2023; SHAPE America, 2020) predstavlja ključni čimbenik zdravog razvoja djece.
Međutim, u Hrvatskoj ne postoje sustavni podaci o ostvarivanju preporučenih razina tjelesne aktivnosti u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nacionalni kurikulum (MZO, 2014) tjelesnu aktivnost spominje samo u općem kontekstu, bez preciznih smjernica, što upućuje na diskrepanciju između kinezioloških standarda i pedagoške prakse. Dodatni izazovi uključuju prostorna i organizacijska ograničenja u ustanovama, smanjenu mogućnost boravka na otvorenom u zimskim mjesecima te nisku razinu tjelesne aktivnosti kod samih odgojitelja (Petrić, Francetić i Vujičić, 2022). Hrvatska istraživanja pokazala su da predškolska djeca često ne dosežu preporučene razine aktivnosti (Vukelja, Milanović i Šalaj, 2022; Bućan Nenadić i sur., 2025), a međunarodne usporedbe ukazuju da se Hrvatska nalazi među zemljama s nepovoljnijim pokazateljima tjelesne aktivnosti djece i mladih (Pedišić i sur., 2023).
Unatoč tim spoznajama, nedostaju integrirana istraživanja koja kombiniraju stvarne razine MVPA u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (vrtićima) s percepcijama odgojitelja, roditelja i kompetencijama budućih stručnjaka. Ovaj projekt ispitat će čimbenike koji određuju MVPA u hrvatskim vrtićima kroz opservacije djece (OSRAC-P u tri uvjeta: strukturirana aktivnost, slobodna igra, slobodna igra s rekvizitima), upitnike o stavovima i preprekama odgojitelja i roditelja te kineziološko-zdravstveni profil studenata odgojiteljskog studija.
Svrha osnivanja ovog laboratorijskog projekta jest stvoriti znanstveno utemeljenu osnovu za unapređenje prakse u vrtićima i obrazovanja budućih odgojitelja te postaviti temelje za opsežniji kompetitivni istraživački projekt koji će se prijaviti Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) ili na druge domaće i međunarodne natječaje, u kojem će se primjenjivati objektivna mjerenja akcelerometrima tijekom boravka djece u vrtićima te standardizirani testovi motoričkog razvoja (TGMD-2). Time će se omogućiti razvoj održivih modela za poticanje tjelesne aktivnosti djece u skladu s međunarodnim standardima i lokalnim uvjetima.
Ciljevi projekta
Opći cilj:
Identificirati individualne, obiteljske, profesionalne i institucionalne čimbenike koji utječu na ostvarivanje umjerene do visoke tjelesne aktivnosti (MVPA) u hrvatskim vrtićima kroz opažanja djece, stavove i zdravstvene čimbenike odgojitelja, percepcije roditelja te kompetencije i motivaciju studenata odgojiteljskog studija, s ciljem stvaranja temelja za razvoj održivih modela poticanja MVPA u hrvatskim uvjetima.
Specifični ciljevi:
1. Opažanja djece u vrtićima
1.1. Utvrditi razinu MVPA tijekom tri tipa aktivnosti u vrtićkom okruženju – strukturirane aktivnosti, slobodne igre na otvorenom i slobodne igre s rekvizitima, korištenjem OSRAC-P skale
1.2. Usporediti razinu MVPA između različitih tipova aktivnosti
1.3. Analizirati prostorne i materijalne uvjete koji utječu na ostvarivanje MVPA u vrtićima
2. Stavovi odgojitelja i roditelja o tjelesnoj aktivnosti djece i njihova povezanost sa zdravstvenim i kineziološkim čimbenicima
2.1. Ispitati stavove odgojitelja o važnosti MVPA i prepoznate prepreke u provođenju aktivnosti
2.2. Analizirati povezanost stavova odgojitelja sa zdravstvenim i kineziološkim čimbenicima (razina tjelesne aktivnosti, muskuloskeletni bolovi, percipirana radna sposobnost, razina stresa)
2.3. Ispitati stavove roditelja o ulozi vrtića u poticanju MVPA, očekivanja o razini aktivnosti njihove djece te spremnost da podrže veću aktivnost u različitim uvjetima (uključujući zimske mjesece)
2.4. Validirati i provjeriti pouzdanost upitnika stavova roditelja i odgojitelja
3. Kompetencije i motivacija studenata vezane uz tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje
3.1. Procijeniti kompetencije studenata za planiranje i provođenje različitih tjelesnih aktivnosti u vrtićima
3.2. Utvrditi njihovu motivaciju i percepciju prepreka u budućem radu
3.3. Analizirati povezanost kinezioloških obilježja studenata (tjelesna aktivnost, motoričke sposobnosti, VO2max, sastav tijela) s psihološkim ishodima (kvaliteta sna, kvaliteta života)
3.4. Ispitati povezanost kompetencija i motivacije studenata s njihovim zdravstveno-kineziološkim profilom
