Podaci o voditelju
Doc. dr. sc. Marijana Kardum, Katedra za prirodoslovlje, geografiju i povijest, Google Scholar
Vanjski suradnici
- Dr. sc. Tomaž Ivešić – direktor, znanstveni suradnik, Study Centre for National Reconciliation, Slovenija (Google Scholar)
- Izv. prof. dr. sc. Michal Brandl – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, (CROSBI/CRORIS, Google Scholar)
- Izv. prof. dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, (Google Scholar, CROSBI/CRORIS)
Svrha i ciljevi laboratorija:
Svrha Laboratorija za istraživanje ženske povijesti u razdoblju komunizma jest odgovoriti na nedostatak
sustavnih istraživanja ženske povijesti toga razdoblja u Hrvatskoj. Temeljna namjera je procijeniti
ženski politički angažman i reformističku aktivnost u socijalističkoj Jugoslaviji, pogotovo u razdoblju
„dugih 1960-ih“ (od kasnih 1950-ih do ranih 1970-ih), turbulentnomu desetljeću multinacionalne
jednopartijske federacije. Iako su žene dobile pravo glasa nakon 1945, njihov značajan utjecaj unutar
stranačkih i državnih struktura ostao je ograničen. Historiografija često marginalizira ovo razdoblje kao
zatišje između revolucionarnih 1940-ih i feminističkih 1970-ih. Dovodeći u pitanje ovo stajalište,
Laboratorij se bavi dokazivanjem teze kako su žene bile ključne akterice u republičkim reformskim
pokretima, mobilizirajući rodno obojene i nacionalističke diskurse kako bi vršile pritisak za sistemske
promjene.
Cilj Laboratorija je biti stožerno mjesto za istraživanje ženske povijesti u razdoblju komunizma u
Hrvatskoj, povezivanjem znanstveno-istraživačke i diseminacijske aktivnosti postojećih projekata i
prijavom međunarodnoga visokokompetitivnog projekta (Horizon) u ovoj akademskoj godini. Posebno
je to vrijedno jer Učiteljski fakultet nije matični znanstvenomu polju i nema više od jednoga stalno
zaposlenoga povjesničara (predlagateljica). Posredni ciljevi su učvrstiti neovisnost istraživača,
produbiti metodološku stručnost i proširiti međunarodnu suradnju, postavljajući trajne temelje za
karijeru na presjeku rodne povijesti, nacionalizma i povijesti komunizma.
Očekivani doprinos istraživanja:
Prvi očekivani doprinos osnivanjem ovoga Laboratorija jest institucionalizacija istraživanja ženske
povijesti u razdoblju komunizma.
Drugi očekivani doprinos jest usustavljivanje znanstveno-istraživačkih i diseminacijskih aktivnosti
ženske povijesti u razdoblju komunizma, s posebnim naglaskom na Hrvatsku i Jugoslaviju, ali u
suradnji s međunarodnim stručnjacima.
Treći očekivani doprinos jest ne samo oblikovanje novoga okvira za razumijevanje rodne moći u
autoritarnim, multinacionalnim režimima nego će i zaključci ovih istraživanja, ukoliko budu financirani
izdašnim sredstvima visokokompetitivnih europskih natječaja, preoblikovati globalnu povijest
komunizma i ženskoga političkog sudjelovanja u takvim režimima.
